Šta je egzistencijalna kriza: Simptomi, uzroci i kako postupati
Možda su ti poslednjih nekoliko godina donele intenzivan period preispitivanja, ili neko koga znaš prolazi kroz težak period. Oba slučaja, i mnogi drugi, često su propraćeni egzistencijalnom krizom.
Mada nije svaka kriza egzistencijalna, treba znati šta je prava egzistencijalna kriza i koji su njeni simptomi.
U ovom članku razgovaramo o tome šta je egzistencijalna kriza, kada se javlja, kako je prepoznati i šta raditi ako ti ili neko blizak prolazi kroz egzistencijalnu krizu.
Važno: Sadržaj objavljen na ovom blogu služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Informacije, saveti i mišljenja izražena na ovom blogu nisu zamena za stručnu pomoć.
Ukoliko imate hitnu potrebu za pomoć ili se nalazite u krizi, odmah kontaktirajte odgovarajuće službe za hitne slučajeve ili se obratite licenciranom stručnjaku za mentalno zdravlje.
Šta je egzistencijalna kriza?
Egzistencijalna kriza je stanje duboke unutrašnje borbe i preispitivanja sopstvenog postojanja, svrhe i smisla života.
Ovo stanje je često izazvano događajima poznatim kao granične situacije. One predstavljaju ključne trenutke u životu pojedinca, recimo gubitak voljene osobe, ozbiljne bolesti, velike životne promene ili duboke duhovne preokrete.
U takvim trenucima, suočavamo se s najdubljim pitanjima o našem postojanju. Egzistencijalne krize izazivaju osećaj nesigurnosti, teskobe i zbunjenosti, dok razmatramo pitanja poput:
- Ko sam ja?
- Zašto sam ovde?
- Koji je smisao mog života?
- Šta je smrt i šta dolazi posle nje?
Egzistencijalna kriza nije kraj, već početak novog puta, otkrivanje nečeg višeg i dubljeg u nama.
Beleška s psihoterapije: Egzistencijalna kriza može biti ključni trenutak u životu pojedinca, trenutak koji donosi ne samo bol i nesigurnost, već i priliku za duboku transformaciju i rast. Kroz suočavanje s ovim teškim pitanjima, ljudi imaju priliku da pronađu novi smisao, razviju dublje razumevanje sebe i sveta oko sebe, te postignu veći stepen svesnosti i autentičnosti.
Stanje u Srbiji po pitanju egzistencijalne krize
U Srbiji, ekonomska nestabilnost, visoka stopa nezaposlenosti i društvene promene doprinose osećaju nesigurnosti i preispitivanja kod mnogih ljudi.
Mlađi ljudi često preživljavaju egzistencijalne krize zbog nesigurnosti u vezi s budućnošću. Stariji ljudi suočavaju se s krizama usled promene životnih okolnosti, poput penzije ili gubitka bliskih osoba.
Kultura i društvene norme mogu otežati izražavanje osećanja i sprečiti osobu da zatraži pomoć. S druge strane, tradicionalne vrednosti u određenim slučajevima pružaju utehu, no njihovo preispitivanje može dovesti do konflikata unutar same osobe.
Egzistencijalne krize mogu biti izazovne, ali uvek nose priliku za rast.
Simptomi i manifestacije egzistencijalne krize
Egzistencijalna kriza može se manifestovati na različite načine.
Psihološki simptomi uključuju:
- Intenzivnu anksioznost
- Depresiju
- Osećaj besmisla ili praznine
- Poteškoće s donošenjem odluka
- Preterano razmišljanje o svrsi života
U fizičke simptome egzistencijalne krize se ubrajaju:
- Umor
- Iscrpljenost
- Promene u apetitu ili spavanju
- Glavobolje
Pored navedenih simptoma, vidljive su i promene u ponašanju. Ljudi se često povlače iz društvenih aktivnosti, smanjuju produktivnost, odlažu poslove i obaveze, i gube interes za hobije.
Pritom, osobe koje preživljavaju egzistencijalnu krizu često sumnjaju u sopstvene vrednosti i uverenja. Neretke su i intenzivne emocionalne reakcije na svakodnevne situacije.
Uzroci egzistencijalne krize
Kao što je sam Frojd rekao, postoje tri stvari koje mogu promeniti ljude, a to su psihoterapija, ljubav i teški životni događaji, odnosno vesnici egzistencijalne krize.
Uzroci egzistencijalne krize su raznovrsni i mogu se klasifikovati u nekoliko kategorija:
- Filozofski i duhovni uzroci: Nekada, unutrašnja preispitivanja o smislu života, veri i osnovnim vrednostima mogu izazvati egzistencijalnu krizu. Ljudi počinju da sumnjaju u svoja duhovna uverenja ili životnu filozofiju, što dovodi do osećaja nesigurnosti i konfuzije.
- Velike životne promene: Promene kao što su razvod, gubitak posla, preseljenje, ili ulazak u novu životnu fazu (poput penzije) mogu pokrenuti egzistencijalnu krizu. Ovi događaji često menjaju osećaj identiteta i svrhe, odnosno iniciraju duboko preispitivanje.
- Materijalni uzroci: Finansijske poteškoće ili gubitak imovine neretko su praćeni osećajem nesigurnosti i bespomoćnosti, što vodi ka egzistencijalnoj krizi. Osećaj gubitka kontrole nad sopstvenim životom može izazvati duboko preispitivanje vrednosti i ciljeva.
- Gubitak voljene osobe i pitanja o smrtnosti: Gubitak bliske osobe je bolan ne samo zbog stvarnog gubitka, već i zbog neizbežnog suočavanja sa sopstvenom smrtnošću i dubokih pitanja o smislu života. Ovakav gubitak je praćen osećajem praznine i nesigurnosti, što vodi ka intenzivnom preispitivanju sopstvenog postojanja.
Beleške s psihoterapije: Suočavanje sa sopstvenom smrtnošću je moćan katalizator koji može da nas probudi iz naše uspavane svakodnevice u kojoj smo izgubili pojam o tome ko smo, šta stvarno želimo i šta je za nas zaista vredno.
Kada osvestimo sopstvenu smrtnost, autentičan život postaje izuzetno bitan, bez robovanja starim strahovima i tuđim očekivanjima.
Najčešći uzroci egzistencijalne krize su, pak, veliki životni događaji i promene-takozvane granične situacije-koje dovode do gubitka smisla u svakodnevnim aktivnostima, praćenog pitanjima o svrsi i ciljevima u životu.
Kako se nositi s egzistencijalnom krizom
Suočavanje s egzistencijalnom krizom zahteva hrabrost i odlučnost. Postoji niz tehnika i saveta koji mogu pomoći osobi da razume ovaj period i iz njega izvuče najbolje.
- Meditacija i razni vidovi terapije: Meditacija može pomoći u smirivanju uma i pronalaženju unutrašnjeg mira. Različite vrste terapije mogu pružiti duboko razumevanje i podršku.
- Postavljanje jasnih, ostvarivih ciljeva: Može vratiti osećaj svrhe i usmerenosti. Fokusiranje na kratkoročne ciljeve često pomaže u prevazilaženju osećaja bespomoćnosti. Stvaranje nove rutine pruža strukturu i stabilnost u momentima kada izgleda kao da se sve ruši.
- Molitva i vera: Imaju ogromnu moć da osobu dignu iz unutrašnjeg osećaja beznađa. Vera u nešto više od nas samih, vera u nas same, kao i vera u život su naše najjače oružje na ovom najdubljem egzistencijalnom nivou.
Verovati u nešto više, nešto što nadilazi naše svakodnevne brige, daje osećaj svrhe i smirenosti. Skok u veru zahteva hrabrost i poverenje u proces života i omogućava nam da prevaziđemo osećaj bespomoćnosti i pronađemo novu snagu i inspiraciju. - Razvijanje interesovanja: Uključivanje u nove aktivnosti ili hobije obično je praćeno osećajem radosti i postignuća. Pronalaženje strasti može pomoći u otkrivanju novih aspekata sebe i pružiti osećaj svrhe. Bilo da se radi o umetnosti, sportu, ili nekoj drugoj aktivnosti, važno je pronaći nešto što donosi zadovoljstvo i ispunjenje.
- Psihoterapija: Rad sa terapeutom je ključna podrška. Terapija pomaže u rešavanju dubokih emocionalnih problema, pitanja smisla, i pronalaženju novih načina za suočavanje sa stresom i anksioznošću.
Beleška s psihoterapije: Poznati egzistencijalni filozof Soren Kierkegaard definisao je termin „leap of faith” odnosno „skok u veru“ koji podrazumeva prihvatanje nesigurnosti i neizvesnosti kao dela života.
Verovanje u nešto veće od sebe može pružiti utehu i snagu. Kroz ovaj koncept, osoba može pronaći mir u prihvatanju da ne može sve kontrolisati i da je deo većeg, nepoznatog plana.
Pozitivni aspekti egzistencijalne krize
Iako može biti izazovna, egzistencijalna kriza nije nužno negativno iskustvo. Ona, zapravo, može doneti značajne pozitivne promene i rast.
Kroz preispitivanje sopstvenih vrednosti i ciljeva, osoba često otkriva nove aspekte svog identiteta i razvija veći stepen svesnosti.
Suočavanje s dubokim pitanjima kreira novi pogled na život. Osoba otkriva svoje vrednosti i postavlja prioritete u skladu s njima, te se fokusira na bitne aspekte života.
Mnogi ljudi osveže svoju kreativnu snagu tokom ili nakon egzistencijalne krize. Ove krize mogu otkriti skrivene talente i strasti i voditi ka novim kreativnim izrazima i postignućima. Kroz umetnost, pisanje, muziku ili druge oblike kreativnosti, osoba može pronaći novi smisao i svrhu.
Šta raditi kada neko blizak proživljava egzistencijalnu krizu?
U slučaju da neko blizak prolazi kroz egzistencijalnu krizu, važno je pružiti podršku i slušati bez osuđivanja.
Ako je potrebno, ohrabri bliske osobe da potraže profesionalnu pomoć i pomozi im da pronađu aktivnosti koje donose radost i svrhu.
Biti svestan znakova ozbiljne depresije ili suicidnih misli je ključno. Ako postoje razlozi za brigu, kontaktirajte stručnjaka za mentalno zdravlje.
Pruži svojim bližnjima sigurnost i podršku, jer su naša prisutnost i razumevanje često ključni za njihovo isceljenje.
Od egzistencijalne krize do zdrave egzistencije
Egzistencijalna kriza je dug, intenzivan proces nakon velikih životnih promena. Ovaj proces propraćen je epizodama dubokog preispitivanja ključnih životnih uverenja i brojnim psihofizičkim simptomima.
U našoj sredini, egzistencijalna kriza je često tabu tema. Ipak, razgovor s bliskim prijateljima, porodicom i ljudima koji će iskazati razumevanje je ključan u prevazilaženju ovog perioda.
Kraj egzistencijalne krize, u slučaju da je pravilno ispraćena, obično karakterišu nova, osvežena energija i stabilniji pogled na svet.
Ako ti ili neko blizak želi da razume egzistencijalnu krizu i izvuče najbolje iz nje, pak, razgovor s profesionalnim psihoterapeutom se često preporučuje kao najbolji vid podrške.